Učenici osmoga razreda zajedno s učiteljicom Ivanom Čizmar dio su međunarodnog projekta kojim se podiže svijest o opasnostima rasizma i netolerantnosti. Projekt Šafran cjelogodišnja je aktivnost u kojoj se učenici tijekom radionica upoznavaju s temom Holokausta. Prva aktivnost bila je sadnja lukovica šafrana. Učenici će pratiti rast šafrana koji će procvjetati u siječnju. Žute šafrane sadimo u spomen na djecu koja su nastradala u Holokaustu. Na ovaj način ta djeca nisu zaboravljena te se njihove uspomene i priče prenose na buduće generacije. Učenici će tijekom radionica cijelu školsku godinu učiti o tolerantnosti, uključivosti te okolnostima Holokausta.
Vrijedni učenici razredne nastave sa svojim roditeljima pripremili su različite proizvode te sa svojim učiteljicama Ivanom Kramarić Kardoš, Đurđicom Iletić, Silvijom Bečvardi i Nikolinom Vlajčić te vjeroučiteljicom Dubravkom Radinski i učiteljicom glazbene kulture Kristinom Šimunović pripremili kratku priredbu kojom smo obilježili Dane kruha.
Na kraju priredbe velečasni Željko Grigić blagoslovio je sve proizvode koje su djeca donijela nakon čega je uslijedila i njihova degustacija.
Na današnji dan prije 95 godina preminuo je čuveni hrvatski slikar Ivan Tišov, rođeni Viškovčan, po kojemu naša Škola nosi ime. Tim povodom organizirali smo projektni dan u kojemu smo našim učenicima kroz razne aktivnosti približili život i rad Ivana Tišova.
Tko je bio Ivan Tišov?
Ivan Tišov (1870-1928) bio je hrvatski slikar. Pokazivao je rani interes za umjetnost nakon što je vidio oslikane motive u đakovačkoj katedrali. Nakon obrazovanja u inozemstvu, vratio se u Hrvatsku i postao je dio mlade generacije umjetnika koja je pod vodstvom Vlahe Bukovca postavila temelje hrvatske moderne umjetnosti.
Ivan Tišov stvarao je umjetnička djela za dekoraciju javnih prostora, uključujući sakralna djela poput “Bogorodice s djetetom” za Zagrebačku katedralu te mitološke radove koji su odražavali utjecaj secesije i Vlahe Bukovca. Stvarao je i svjetovna djela, uključujući akvarele za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine i simbolističko djelo “Gajdaš iz Posavine”. Tijekom boravka u Parizu, Tišov je razvijao svoj stil, stvarajući aktove i posvećujući se pejzažima, prikazujući slavonske krajolike i morske vedute. Njegova bogata karijera obuhvaćala je i portrete, ističući individualnost likova, a među njima se ističe portret Ljudevita Gaja u ilirskoj odori.
Ivan Tišov ostavio je trajni doprinos hrvatskoj umjetnosti svojim raznolikim radovima koji odražavaju razvoj njegovog umjetničkog stila i interesa tijekom vremena.
v?
