Proširena stvarnost (augmented reality, AR) predstavlja tehnologiju koja spaja digitalni svijet s fizičkim okruženjem, omogućujući korisnicima da vide virtualne objekte i informacije u stvarnom vremenu. Evo nekoliko ključnih aspekata o nastanku, primjeni i obrazovnoj upotrebi proširene stvarnosti:
Nastanak proširene stvarnosti:
Tehnologija proširene stvarnosti razvijala se kasnije od virtualne stvarnosti zbog većih i složenijih tehničkih zahtjeva.
Ključne komponente AR sustava uključuju senzore, kamere, prikazivače i algoritme za praćenje i poravnanje virtualnih objekata s fizičkim okruženjem.
Definicija i karakteristike proširene stvarnosti:
Proširena stvarnost omogućuje miješanje stvarnog i virtualnog svijeta.
Karakteristike uključuju prostorno poravnanje i miješanje slike kako bi se virtualni objekti prikazali u stvarnom okruženju.
Primjena proširene stvarnosti:
Obrazovanje: AR može poboljšati učenje kroz interaktivne lekcije, virtualne eksperimente i prikazivanje kompleksnih koncepta.
Medicina: Kirurzi koriste AR za navigaciju tijekom operacija.
Turizam: AR vodiči omogućuju obogaćeno iskustvo turistima.
Marketing i oglašavanje: AR se koristi za interaktivne kampanje i prikazivanje proizvoda.
Primjena u obrazovne svrhe:
Virtualni eksperimenti: AR omogućuje učenicima da istražuju znanstvene koncepte kroz simulacije.
Povijest i kultura: AR može oživjeti povijesne događaje i kulturne spomenike.
Geografija: Učenici mogu istraživati svjetske lokacije kroz AR aplikacije.
Umjetnost i kreativnost: AR potiče kreativnost učenika kroz interaktivne projekte.
Prednosti i nedostaci proširene stvarnosti:
Prednosti: Interaktivnost, bolje razumijevanje, motivacija učenika.
Nedostaci: Tehnički izazovi, potreba za odgovarajućom opremom, mogući negativni utjecaji na zdravlje.
Ukratko, proširena stvarnost ima ogroman potencijal u obrazovanju, potiče inovativnost i omogućuje učenicima da stvaraju, istražuju i uče na nov i zanimljiv način koje je omogućeno učenicima naše škole u okviru projeta Škola budućnosti u kojemu sudjelujemo već četvrtu godinu.
Učenici su nižih razreda 7.ožujka u pratnji svojih učiteljica bili na terenskoj nastavi u Đakovu.
Prvo su posjetili Gradsku knjižnicu i čitaonicu gdje su se upoznali s prostorom knjižnice i građom te uživali u humorističnoj priči Tepih na ražnju i jezičnim igrama koje su im priredile knjižničarke.
Nakon toga, u Centru za kulturu, pogledali su predstavu Petar Pan koju je izvelo Dječje kazalište Ivana Brlić-Mažuranić. Zanimljiva je to priča o dječaku koji nije htio odrasti poznata svima nama.
U srijedu, 28.veljače, za naše je osmaše i sedmaše održano predavanje i radionica o asertivnoj komunikaciji koje je održala mag.com. Katarina Horvat, komunikacijska savjetnica i suradnica za odnose s javnošću.
Predavanje je dio projekta “Razgovor ugodni naroda školskoga”, preventivni projekt koji se bavi unaprjeđenjem znanja iz područja komunikacije. Projekt je namijenjen roditeljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i učenicima viših razreda škole, a sudjeluju naša škola i Osnovna škola Đakovački Selci.
Prvo predavanje za učenike imalo je cilj osvijestiti važnost komunikacije, znati kako se zauzeti za sebe, ali i prepoznati stav sugovornika, uspješno i jasno se izražavati te prepoznati emocionalnu reakciju i upravljati konfliktom.
Učenici su rado sudjelovali u radionici. Veselimo se novim predavanjima u nastavku Projekta.
Posljednje srijede u veljači svake se godine obilježava Dan ružičastih majica kako bi se osvijestio problem vršnjačkog nasilja, to jest, osvijestila potreba za pravilnom komunikacijom, mirnim rješavanjem sukoba, nenasiljem, empatijom i razumijevanjem različitosti. Ideja potječe iz Kanade još iz 2007.godine; kampanja koja je nastala u svrhu podrške maltretiranom dječaku.
Nošenjem ružičaste majice promičemo poruku tolerancije i uključivosti.
Na današnji dan prije 95 godina preminuo je čuveni hrvatski slikar Ivan Tišov, rođeni Viškovčan, po kojemu naša Škola nosi ime. Tim povodom organizirali smo projektni dan u kojemu smo našim učenicima kroz razne aktivnosti približili život i rad Ivana Tišova.
Tko je bio Ivan Tišov?
Ivan Tišov (1870-1928) bio je hrvatski slikar. Pokazivao je rani interes za umjetnost nakon što je vidio oslikane motive u đakovačkoj katedrali. Nakon obrazovanja u inozemstvu, vratio se u Hrvatsku i postao je dio mlade generacije umjetnika koja je pod vodstvom Vlahe Bukovca postavila temelje hrvatske moderne umjetnosti.
Ivan Tišov stvarao je umjetnička djela za dekoraciju javnih prostora, uključujući sakralna djela poput “Bogorodice s djetetom” za Zagrebačku katedralu te mitološke radove koji su odražavali utjecaj secesije i Vlahe Bukovca. Stvarao je i svjetovna djela, uključujući akvarele za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine i simbolističko djelo “Gajdaš iz Posavine”. Tijekom boravka u Parizu, Tišov je razvijao svoj stil, stvarajući aktove i posvećujući se pejzažima, prikazujući slavonske krajolike i morske vedute. Njegova bogata karijera obuhvaćala je i portrete, ističući individualnost likova, a među njima se ističe portret Ljudevita Gaja u ilirskoj odori.
Ivan Tišov ostavio je trajni doprinos hrvatskoj umjetnosti svojim raznolikim radovima koji odražavaju razvoj njegovog umjetničkog stila i interesa tijekom vremena.
v?
